IMPACT HOUSE 

Rijetki su oni mentori i oni inkubatori koji ne rade samo manje kozmetičke zahvate nego kojima povjerimo da nas istinski promjene. Kao i većina drugih osnivača i direktora firmi znala sam u detlje što želim raditi i kako, međutim znala sam i da možemo bolje i više i da mi treba u tome pomoć. Tijekom mjeseci rada u zoni moj ProPuh koji je započeo kao firma za društvene inovacije ili kako smo mi to nazvali social impact hacking a pretvorio se u graciozni Impact House. 

Taj put obilježen je analizom i mnogim razgovorima s klijentima i partnerima kako bismo utvrdili što mi njima nudimo i je li to uistinu ono što traže. Ispostavilo se da nije. Da iako mnogi žele društvene inovacije, ono što im je potrebno je podrška u analizi društvene promjene koju čine, pomoć u implementaciji, mjerenju i managementu društvenog utjecaja i učinka koji njihovi proizvodi i usluge imaju, u svemu tome ostalo je mjesta i za naše inovativne projekte, ideje i sugestije. Ja sam shvatila da neke stvari, poput prodaje, marketinga i pr-a mogu učiti ali da je vrijeme da u tvrtku dođu partneri i partnerice i novi zaposlenici/ice kojima su to talenti a ne naučena mučna vještina

Tako je nastao naš Impact House kojem je posao – da dobro čini boljim. Radimo s vladama, međunarodnim organizacijama, tvrtkama, udrugama, mladima, Romima i mnogim drugim partnerima kako bismo javne politike, poslovanje i projekte uskladili sa user centric dizajnom 21 stoljeća i uistinu planirali i mjerili njihov društveni utjecaj i učinak. Nastavljamo raditi sa zajednicama i marginaliziranim skupinama na projektima poput Roum – dr poduzeće romske zajednice koje smo izgradili u firmi i poklonili romskoj zajednici. Impact House je brzo privukao nove zaposlenice, mladu sociologinju Paula Damašku i novu partnericu Natašu Kalauz kao i niz vrhunskih brandova i partnera – Good Lobby, Ensoco, DFlow i naravno ProPuh sada mali agilni odjel za inovacije kako bismo zajedno doprinjeli društveno odgovornosti u svim sektorima. 

Kako bi naša sociologinja Paula Damaška koja nam se pridružila u siječnju rekla: “Prema modelu autora Keitha Davisa (Davis, 1975.) društveno odgovorno poslovanje proizlazi iz društvene moći, što znači da društvo može i mora držati poduzeća odgovornima za društvene uvjete koji su rezulat uporabe moći koju ta poduzeća imaju nad društvom. Tehnička izvedivost i ekonomska profitabilnost nisu jedini čimbenici koji trebaju utjecati na donošenje poslovnih odluka, već u obzir valja uzeti kratkoročne kao i dugoročne posljedice koje poslovne aktivnosti imaju na društvo. Poslovne institucije, kao i građani/ke, imaju odgovornost uključivanja u društvene probleme koji su izvan njihovog uobičajenog djelovanja.“

S obzirom da su u Hrvatskoj tranzicija, rat, ekonomska kriza i nedostatak državnih poticaja neki od prepoznatih razloga sporije primjene društveno odgovornog poslovanja te da se još uvijek baziramo na reaktivnoj filantropiji (donacijama) te izvještajima o CO2 umjesto proaktivnoj analizi i djelovanju tu je svoje mjesto našao Impact House. Kada radimo sa tvrtkama koristimo našu metodologiju 5P analize društvenog utjecaja (product, profit, proces, people, public relations) ali i tražimo načine na koje možemo uz što manji stres za sustav (posebno velike sustave) učiniti maksimalno dobro. Dobro činimo boljim. 

Zato smo imali veliku sreću da nam se kao partnerica u tvrtci pridružila i Nataša Kalauz, svjetska stručnjakinja u području razvoja poslovanja, investicija i razvojnih strategija koja se nadovezuje:

“Najnovija istraživanja pokazuju da potrošači koji pripadaju tzv. generaciji Z kupuju proizvode i usluge koji dokazano pridonose rješenju društvenih i okolišnih problema i izazova. Potvrdilo je to istraživanje na najvećem uzorku mladih Amerikanaca koje je provela Cone Communications agencija za istraživanje. Njih čak 89% se izjasnilo da svoju kupovnu moć koriste kako bi odabrali proizvode i usluge kompanija koje imaju jasnu društvenu misiju i brinu o okolišu. Te jasno pokazuje zašto je bila potrebna našem Impact House-u razmišljajući, što je meni poneka teško iz pozicije korporacija: “Većina korporacija društvenu odgovornost doživljava kao nužni trošak koji se uglavnom planira u okviru PR budžeta, ali ne i kao tehnike kojima će direktno jačati svoju tržišnu poziciju, te povećati prepoznatljivost i utjecaj svog brenda. Društveno odgovorno poslovanje predstavlja jedan od najmoćnijih alata za tzv. društveni marketing, pa i na razini mikro-influencera, te direktno korelira sa povećanjem prodaje, privlačenjem najboljih talenata, zadržavanjem postojećih zaposlenika i dugoročnim pozicioniranjem u mislima potrošača. U marketingu se taj efekt naziva efektom sidrenja i on je vrlo moćan, pogotovo u današnje doba kratke pažnje i oslanjanja na društvene medije. Stoga, podcijeniti društvenu ulogu i moć koju svaka tvrtka ima u društvu danas znači direktno podcijeniti vlastite zaposlenike, kupce i partnere, S obzirom na visoki stupanj dostupnosti informacija, te nevjerojatnu transparentnost koju društvene mreže pružaju za svaki promašaj ili nebrigu za društveni utjecaj cijena za tvrtku će biti sve veća i veća.”

Uz naše sadržajno nadopunjavanje vrlo smo brzo uskladile i kako želimo živjeti  i raditi ono što propovjedamo i kako želimo razvijati našu kulturu poslovanja u skladu s društvom kakvog želimo. Kako kaže Nataša: “Vrlo je važno naglasiti i potvrdu istraživanja da je za odabir budućeg poslodavca čak 64% ispitanika navelo da je društvena odgovornost kompanije na prvom mjestu kriterija kod odabira slijedećeg profesionalnog posla.“ Iz tog razloga detaljno smo izradile pravila impact business culture koja se protežu od prava na pogrešku do planiranja 6 +1 dnevno sat rada u kojem se jedan sat planira da je slobodan kako bi zaposlenice mogle raditi na nepredviđenim zadacima ili ostacima koji su se nagomilali a kako bismo prevenirali burn-out i stres. Oduševilo nas je koliko se ljudi a posebno mladih javlja da se pridruži ili zaposli u Impact Houseu i kako smo očito, zajedno s podrškom mentora i programa U Zoni, pronašle vrhunsku formulu da doprinesemo ne samo zapošljavanju već i izgradnji drušva kakvog svi želimo. Ne samo dobrog društva već i onog boljeg.