Risk and Resilience

Uvod

U okviru istraživačkog projekta “The social resilience of the Croatian society in the midst and the aftermath of the COVID-19 pandemic” Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, Impact House i Akademija za politički razvoj proveli su policy lab. U sklopu policy laba analiziran je postojeći regulatorni okvir  pokrenuta je rasprava o novim prijedlozima regulatornih rješenja u području otpornosti. 

Regulatorni kontekst

U proceduralnom smislu otpornost se najčešće definira kao tri koraka primjene kapaciteta i resursa u odnosu na krizu, poimenice:  izdržavanja tijekom krize, brzi odgovor na krizu te oporavka od krize. 

U sadržajnom smislu, tijekom preliminarnog istraživanja regulatornog okvira, ustanovljena su tri izvora/utjecaja povezana s konceptom otpornosti u Republici Hrvatskoj. Iako se koncept učestalije korist, s obzirom na pandemiju covid-19, nema dokaza o postojanju uniformnog i definiranog koncepta/strategije za podizanje otpornosti hrvatskog društva. 

1. Koncept otpornosti na globalnoj, europskoj pa tako i hrvatskoj razini značajno je razvijen u bavljenju područjem međunarodne suradnje i razvojne pomoći.  
2. Na razini Europske Unije, a pojačano s dolaskom covid-19 krize i “razvijena” društva se percipiraju kao ona kojima je potreban dodatni doprinos i osnaživanje otpornosti te se otpornost promatra na način koji nadilazi užu definiciju prirodnih, ekonomskih i društvenih kriza. 

• 2012. – objava “EU pristupa otpornosti” koji uključuje (Resilience Marker koji osigurava da intervencije smanjuju rizik i osnažuju ljudske kapacitete za nošenje njime; Resilience Compendium – lista 29 praktičnih primjera smanjenja rizika katastrofa i aktivnosti otpornosti); 
• 2017. – Zajednička komunikacija Europskom parlamentu i vijeću: Strateški pristup otpornosti u vanjskom djelovanju EU-a – nastavlja s provođenjem koncepta otpornosti u kontekstu vanjskopolitičkog djelovanja
• Rujan 2020 – Europska unija objavljuje prvi “Izvještaj o strateškom predviđanju – Mapiranje smjera prema otpornijoj Europi.“ koji naglašava i dimenziju mogućnost koju kriza donosi za promjenu a kako bi se društvo postavilo na “pravednije, klimatski neutralne i digitalno neovisne temelje”. Razmatra četiri strateške dimenzije otpornosti: društveno-ekonomski, geopolitčku, zelenu i digitalnu.” Za svaku dimenziju Strategija navodi kapacitete, slabosti i mogućnosti koje su otkrivene tijekom corona-19 krize

1. U Republici Hrvatskoj teku tri paralelna procesa:

• najavljena je izrada Strategije upravljanja rizicima od katastrofa (do kraja 2020) s ciljem reguliranja upravljanja rizicima idućih 10 godina. Kreće iz procjene rizika prema potrebnim kapacitetima, dok EU strategija kreće od nužnih izmjena u društvu koje bi mogle ublažiti posljedice kriza. Trenutačno je na snazi Procjena rizika od katastrofe za Republiku Hrvatsku (studeni 2019. MUP)  koja uključuje procjene razine rizika bazirano na tri društvene vrijednosti: zdravlje i život ljudi, gospodarstvo i društvena stabilnost i politika 
• U tijeku je i rad na Nacionalnom planu oporavka i otpornosti (NPOO) koji ima za cilj definirati prioriteta oporavka za privlačenje sredstava EU-a. Radnom skupinom za izradu NPOO predsjeda PVRH a sudjeluje još 13 ministara i državni tajnik. Najava je da će se s potencijalnih 22 milijarde EUR iz EU koristiti za financiranje javne investicije u željezničku i cestovnu infrastrukturu, zdravstvo, efikasnost javne uprave i pravosuđa.
• Sredinom studenog 2020 objavljuje se Nacionalna razvojna strategija – Hrvatska 2030, bazirana na analitičkim podlogama Svjetske banke a koja definira 4 razvojna smjera: održivo gospodarstvo i društvo, jačanje otpornosti na krize, zelena i digitalna tranzicija, ravnomjeran regionalni razvoj. 

      Policy lab

              Cilj 

Identificirane prepreke

Na policy labu (Studeni 2020) koji je vodio Impact House, na temu otpornosti, sudjelovali su članovi i članice Akademije za politički razvoj iz različitih sektora i struka. Tijekom četiri dana provedene su radionice i korištenja suvremenih, inkluzivnih i kreativnih načina osmišljavanja javnih politika te rasprave s istraživačima na projektu a kako bi se povezali znanstveni nalazi i ideje za izradu javne politike.  

Smatramo da je trenutačna kriza ujedno i mogućnost da se osmisle rješenja za dugoročnu izgradnju otpornijeg društva ali i da se istražuju i uče nove, otvorene i inovativne metode izrade javne politike. Uzimajući u obzir znanje, resurse, i prilike za suradnju i razvoj koju predstavljaju Europski Zeleni Plan, Europski Plan za oporavak i otpornost, te izrada Hrvatske Razvojne Strategije za 2030 godinu – smatramo da je ovo idealan trenutak za Hrvatsku da  – na uključljiv i transparentan način, prvenstveno  zasnovan na dokazima, kroz strateško planiranje, strateško ulaganje i provođenje teških ali nužnih reformi javnih institucija- usmjerimo resurse, politike i javnu upravu u razvoj otpornog, održivog i otvorenog društva temeljenog na znanju, solidarnosti i održivim zajednicama gdje mladi žele studirati, živjeti i osnovati obitelji, gdje poduzetnici žele ulagati, i gdje su najugroženiji u društvo zaštićeni. 

Kao najveće prepreke transformaciji RH u otporno društvo i ekonomiju, sudionici/e su istaknuli nezainteresiranost građana, netransparentnost i nestručnost upravljanja hrvatskim resursima i institucijama. Najveći strah je da će zbog navedenih prepreka Hrvatsko društvo nastaviti status quo. S druge strane, optimistični smo da Hrvatska ima potrebne resurse (posebno ljudske) da se transformira u pravedno, otporno i održivo društvo temeljeno na znanju i solidarnosti koje pruža siguran, zdrav i kvalitetan život u zelenim i održivim zajednicama. Pokretače promjena vidimo u uključivanju građana (u planiranju, nadzoru i upravljanju razvojne strategije RH), izgradnji i osnaživanju manjih, lokalnih, povezanih i samoodrživih zajednica, ugradnji znanja u središte javnih politika, te inzistiranjem na kompetenciji i odgovornosti u provedbi upravljačkih procesa na svim razinama.

Tema

Dugoročna rješenja

Odskočna daska

Ublažavanje ranjivosti pojedinca 

Planirano ulaganje u kvalitetan, stručan i svima dostupan sustav socijalne zaštite

• modernizirati i proširiti socijalnu mrežu za najugroženije  (ulaganja u javne domove za starije i nemoćne, sigurne kuće, i proširenje dostupnosti i kvalitete usluga građanima posebno u ruralnim zajednicama. 

Unapređenje zdravstvenog sustava prema potrebama građana i rezultatima

• Osiguranje pristupa primarnoj zdravstvenoj zaštiti svima, s prioritetnim ulaganjima u zdravstvenu infrastrukturu i dostupnost u ruralnim krajevima.
• Planirano ulaganje u ljudske, materijalne i druge resurse za zdravstvo prema predviđenim potrebama građana, digitalizacija i modernizacija cjelokupnog zdravstvenog sustava.  

Zaposlenima u visoko rizičnim sektorima mora se omogućiti stručno usavršavanje i financijska inicijativa za sudjelovanje u izgradnji zelenog i održivog gospodarstva.

• Pilot-projekt mobilnih zdravstvenih centara

• Pilot-projekt kombiniranih studentskih i staračkih domova

•  Online open data transparentan sustav naručivanja kod doktora i upisivanja u vrtiće/škole

Tema

Dugoročna rješenja

Odskočna daska

Jačanje kapaciteta otpornosti pojedinca 

Jačanje znanja i usvajanje vještina za 21 stoljeće kroz ulaganje u ljudski kapital. Za dugoročno otpornu i društveno- gospodarstveno razvijenu Hrvatsku, mora se značajno povećati ulaganja u obrazovanje i up-skilling cjelokupne populacije kroz

• provođenje reforme obrazovnog sustava
• osiguravanje univerzalnog pristupa predškolskom odgoju i obrazovanju, te proširenje mreže javnih vrtića.
• osiguravanje jednaki pristup znanju svima, kao osiguravač otpornosti prema budućim krizama, ali i kao agent transformacije hrvatskog društva u društvo znanja, kroz državne stipendije i subvencioniranje usavršavanja za neaktivno stanovništvo svih dobi.

Jačanje sposobnosti za aktivno građanstvo kroz uvođenje građanskog odgoja i obrazovanja

kao obveznog, samostalnog predmeta u osnovnim i srednjim školama, te kroz mjere za

medijsku i digitalnu pismenost za opće stanovništvo.

• Sustav naknade bakama i djedovima koji čuvaju djecu

• Ulaganje u gamefikaciju upskillinga za ključna industrije (industrije u porastu) u RH

• Sudjelovanje mladih, kroz školstvo, u donošenju lokalnih proračuna

Jačanje kapaciteta zajednice za otpornost na krize

Strateško ulaganje u infrastrukturu, javna dobra i javne usluge potrebne za zdrav, kvalitetan život građana 21-og stoljeća u predgrađima, ruralnim krajevima, primorskim zajednicama i otocima. Posebno s naglaskom na prijevoznu infrastrukturu.

Izbor i uključivanje kompetentnih ljudi u razvoj i upravljanje lokalne zajednice, kroz proces

profesionalizacije i depolitizacije upravljačkih funkcija, kroz mehanizme predložene od Svjetske

banke ili drugim dokazanim procesima. 

Uključivanje građana u upravljanje u lokalnim zajednicama kroz digitalne, transparentne

proračune, praćenje indikatora razvijenosti i otpornosti za općine i županije koji se prikupljaju i

objavljuju na regularnoj bazi.

Kapitalna ulaganja u modernizaciju proizvodnje hrane na održivi način i mjere za spajanje

poljoprivredne zajednice sa znanstvenim i privatnim sektorom, posebno sa ICT sektorom.

 Poticanje diverzifikacije gospodarstva, usmjereno prema “knowledge-intensive” sektorima te

onim sektorima koji su se pokazali kao otporni u krizama ili bitnima u ublažavanju kriza.

Poticati razvoj i osnaživanje lokalnih neovisnih medija i civilnog društva.

Poticati zdravu i lokalnu proizvodnju hrane

Demografija – poticati žensko sudjelovanje na tržištu rada i muško sudjelovanje u obiteljskim i kućanskim poslovima, te usmjeriti politike prema poboljšanju ravnotežu između posla i privatnog života za sve, s obzirom da su se takve mjere pokazale kao najefikasnije za podizanje fertiliteta u drugim usporedivim državama. 

• Investicija u predgrađa preinakom APN subvencija u subvencije za kupnju/obnovu nekretnina za stanovanje u predgrađima

• Pilot projekt ugovora s dostavljačkim službama kako bi se “u povratku” osigurao prijevoz građana/robe

• Pilot-projekt s poslodavcima koji omogućuju ne samo prijevoz s posla i na posao već dodatne “bonove” za prijevoz građana u urbane centre po potrebama i dobnim skupinama 

• Studija izvedivosti poreznih mjera prema kilometraži od mjesta uzgoja do mjesta prodaje

• Studija izvedivosti poticaja uzgoja i razmjene hrane koja postoji u RH

• Kampanja izračuna troškova “jeftinije hrane” isticanjem ekoloških, ljudskopravnih,  zdravstvenih i gospodarskih troškova kupovanja hrane koja nije lokalna

Tema

Dugoročna rješenja

Odskočna daska

Jačanje kapaciteta javne uprave i javnih institucija 

Reformirati javnu upravu u digitalnu, profesionalnu i učinkovitu javnu upravu usmjerenu na pružanje usluga građanima i uklanjanje prepreka gospodarstvu. 

Ugraditi znanje u središte javnih politika, kao katalizator organiziranosti i učinkovitosti i poveznica između javnog, akademskog i privatnog sektora. Koristiti stručne analize Europske Unije, učiti od primjera dobre prakse iz EU, kroz platforme za “evidence-based policy making”.

Promovirati i nagraditi meritokraciju i izvrsnost u javnoj upravi, te izgraditi sustav praćenja učinka i zadovoljenost građana. 

Fokus na otpornost u javnim politikama zahtjeva pomno praćenje mjera i indikatora. Digitalno i/ili uživo uključiti građane u izboru razvojnih prioriteta, te praćenje provedbe razvojnih politika kroz regularno prikupljanje i objavljivanje relevantne podatke i indikatora na lokalnim razinama (općine i županije) poput “resilience dashboard” uspjeha na lokalnoj i državnoj razini.

• Pilot projekt edukacije i certifikacije grupe javnih službenika (digitalne itd vještine) te sustav ocjene dr. službenika od strane građana/ki

• One-stop shop rješenja za komunikaciju građana/ki s javnom upravom (chat opcija) 

• Pilot-projekt paketa mjera za prebacivanje djela javnih službenika na tržište rada u privatnom sektoru